Odnos kakav roditelji imaju jedno s drugim, dijete iskustveno upija u sebe kao primjer, odnosno “nesvjesni uzorak” koji će ponijeti u svoj život i koji će značajno utjecati na njegove odnose s drugim ljudima.
Nekontrolirani emocionalni izljevi ili temper tantrumi često znaju biti noćna mora za roditelje, posebice ako ne znaju što se događa s njihovim djetetom. Mališanu koji je prije par trenutaka bio slatko zaigrano dijete pukne keks i on “ulazi” u emocionalnu buru.
Dijete može biti izvrsno u matematici, može izvrsno govoriti i tri jezika i imati vrhunske rezultate i ocjene u školi! Ali ako ne može i ne umije i ne zna se nositi sa svojim emocijama...
Prve tri godine djetetova života smatraju se najvažnijim periodom u kojem se uspostavlja temelj našeg daljnjeg psihološkog razvoja.
Pogledajte video o Programu Svjesno roditeljstvo!
Kažu da svaka situacija ima svoje dvije krajnosti: u kontekstu plakanja to znači ili da odmah reagirate na prvu ili pak da ne reagirate uopće.
Roditelji se često pitaju kako se ponašati prema djeci kada su u određenom emocionalnom stanju kao na primjer ljutnja, tuga ili strah. Ako smo i sami osvijestili i prihvatili svoje osjećaje kao integrativni dio sebe...
Na ovom predavanju bavit ćemo se pitanjem kako razriješiti paradoks potrebe za zajedništvom u obitelji i individualne različitosti njenih članova. U obiteljima se često susrećemo s onoliko vrsta svjetonazora koliko ima članova obitelji.
Načini kako učimo su brojni. Bez obzira na osobne razlike i stilove, neki načini učenja su univerzalni. Sigurno ste već čuli rečenicu “ponavljanje je majka znanja” pa tako i česte rečenice koje ponavljamo svojoj djeci ostaju s njima cijeli život.
Iako ćemo to možda nerado priznati, istina je da ima trenutaka kada nas djeca frustriraju. Priznavanje te istine često je popraćeno osjećanjem krivnje, jer ne ide uz uvriježeno uvjerenje kakav bi roditelj trebao biti - smiren, podržavajuć i prisutan.
